Paški sir
Zbog zadržavanja stoljetnog starog načina proizvodnje paškog sira paški je sir odavno zaštitni znak otoka Paga, specijalitet poznat ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe i svijeta.
Za proizvodnju kilograma paškog sira utroši se 7 litara ovčjeg mlijeka.
Na otoku Pagu ima oko 40 - 45 tisuća ovaca.
U sezoni mužnje ovaca dnevno se preradi oko 5.000 litara ovčjeg mlijeka a iz proizvodnih pogona Sirane dnevno izlazi 650 kg Paškog sira.
Godišnja proizvodnja paškog sira je oko 200 tona.
Kako nastaje Paški sir
"U postupku proizvodnje paškog sira zadržane su drevne liburnske tehnologije. Proces se sastoji od mužnje, sirenja i dozrijevanja sira. Mužnja paške ovce počinje u siječnju. Ovčje mlijeko se najprije siri, odnosno, prolazi poseban postupak miješanja s takozvanim sirišćem, uz lagano dogrijavanje. Nakon toga se mlijeko pretvara u posebnu, vrlo gustu mliječnu kašu, iz koje se vade bijele grudice i stavljaju u kalupe. Od ostataka nastaje sirutka. Nakon što se zgrušano mlijeko stavi u kalupe, ono se određeno vrijeme drži u salamuri, što je naziv za vrlo zasoljenu vodu.
Nakon toga se koluti sira, teški od dva do tri kilograma, stavljaju u posebne, zamračene prostorije, na drvene police, gdje sir prolazi postupak sazrijevanja. Što sir dulje sazrijeva to je kvalitetniji. U prodaji se mogu naći dvije vrste paškog sira. To su mladi i stari sir. Mladi sir je onaj koji je dozrijevao oko pet mjeseci, dok je stari sir onaj koji je dozrijevao oko godinu dana, pa i dulje.
“Posebnost paškom siru daje osnovna sirovina – mlijeko paške ovce. To je mlijeko osobitog okusa, ima sastojke koje ovčje mlijeko s drugih područja nema. Otok Pag je kršovit, škrt je travom, pokriven slojevima posolice koje razbacuje bura tijekom zime.
Takvu travu pasu paške ovce i upravo zbog toga, zbog te mješavine trava raznih okusa s primjesom morske soli, mlijeko paške ovce je izuzetno, specifično i ne može se dobiti nikakvim umjetnim načinom. U tome je suština onoga što paški sir čini posebnim u svakom smislu. Paški sir spada u kategoriju tvrdih sireva, no i među tim tvrdim ovčjim sirevima ima svoje posebno mjesto. Naime, on je krhak, u ustima se topi, a ne može se, kao drugi sirevi, koristiti za pripravu jela koja zahtijevaju topljenje sira na visokim temperaturama. Paški sir se, stavljen na visoku temperaturu (na tavu, na primjer), neće otopiti nego će se potpuno stvrdnuti.”
Paški sir
Posebnost paškom siru daje osnovna sirovina – mlijeko paške ovce. To je mlijeko osobitog okusa, ima sastojke koje ovčje mlijeko s drugih područja nema. Otok Pag je kršovit, škrt je travom, pokriven slojevima posolice koje razbacuje bura tijekom zime...
saznajte više »Paška janjetina
Paška janjetina specifičnog je okusa mesa zbog ambijenta u kojem živi i u kojem se hrani autohtona paška ovca. To je krš, goli kamenjar na kojem rastu kadulja, slavulja, škrta sitna trava posuta posolicom koju nanose česte zimske bure...
saznajte više »Paška sol
Solana Pag d.d. najveći je proizvođač morske soli u Hrvatskoj, a svoju proizvodnju temelji na tisućljetnoj tradiciji proizvodnje soli na otoku Pagu. U koncernu Agrokor Solana Pag širi svoj proizvodni asortiman te uz sitnu i krupnu morsku sol...
saznajte više »Paška žutica
Na otoku Pagu od davnine se je proizvodilo bijelo vino od nekoliko sorata koje je zbog svojih svojstava dobilo ime "Paška žutica" a glavna sorta za proizvodnju žutice bila je autohtona sorta Gegić...
saznajte više »Paško kolo
Paški karneval bilo zimski ili ljetni ima specifično Paško kolo koje se pleše upravo i isključivo, u tim karnevalskim danima. Paška djeca ga nauče plesati prije nego li nauče plivati ili govoriti...
saznajte više »Paška čipka
Specifičnost paške čipke je u tome što se smatra da je njezin korijen u Mikeni i da se zadržala na otoku Pagu od davnine jer prvi zapisi o paškoj čipki potječu iz 15. stoljeća kada se spominje samostan sestara Benediktinki...
saznajte više »Paški most
Sagrađen 1968. godine da bi preko Ljubačkih vrata povezao kopno sa Pagom, sa preko 195 metara dugim lukom i 300 metara svojom dužinom. Neposredno uz njega na južnom rukavcu ostatci su Fortica s koje se nekoć kontrolirao promet plovila...
saznajte više »Vjetroelektrane
Obnovljivi izvor električne energije pokretan snagom vjetra. Sastoji se iz noseće konstrukcije u obliku stupa, vjetroturbine, generatora električne struje te automatske regulacije broja okretaja i napona generatora...
saznajte više »






